vibe tv logo mini

DANAS PROSLAVLjAMO VELIKU SVETITELjKU - PREPODOBNU SVETU MATI PARASKEVU - Otac Zosim nam govori o njenom postojanju i kako je trebamo poštovati!

Sveta Petka ili Prepodobna mati Paraskeva (grč. Παρασκευή — petak) je bila hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. veka.

Dan njenog pomena — Petkovdan, obeležava se 27. oktobra, i šesta je slava po broju svečara u Srbiji.

Uz Petkovdan, kult prepodobne Paraskeve obeležava se i 8. avgusta, na dan prenosa njenih moštiju iz Bugarske u Srbiju. Tada se slavi još jedna svetiteljka, istog imena — Sveta mučenica Paraskeva Rimska. Zajednički praznik dvaju svetiteljki istog imena proslavlja se kao Sveta Petka Trnova.

Kult Svete Petke je izuzetno razvijen u Srbiji, Grčkoj i drugim pravoslavnim balkanskim zemljama. Otud i različiti epiteti koji stoje uz njeno ime: Petka Balkanska, Srpska, Grčka, Bugarska, Rumunska, Makedonska, Epivatska, Beogradska, Trnovska itd.

O njoj je snimljen film Sveta Petka — Krst u pustinji.

Svetiteljka je ime Petka dobila (od Srba) po danu u nedelji - petku. Rodila se u tadašnjem selu Epivatu, kod tadašnjeg grada Kalistratije, koji se nalazi na obali Mramornog mora između Silimvrije i Carigrada, u Trakiji polovinom 10. veka. Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski (989—996) i svetitelj u gradu Maditu kod Galipolja.

Još kao devojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu, ona je bila veoma pobožna. Nakon smrti svojih roditelja, željna podvižničkog života, ona napusti roditeljski dom i ode u Carigrad, gde se zamonaši u crkvi Svete Sofije i dobije ime "Paraskeva" a zatim se zaputi u Jordansku pustinju, živeći strogim asketskim životom, gde se radi Hrista podvizavala sve do svoje starosti.

U doba pozne starosti, javio joj se  anđeo koji joj je rekao da napusti pustinju i vrati se u svoj rodni grad, Epivat.Posle povratka, poživela je još dve godine. Vernici su je sahranili po hrišćanskim običajima, ali ne na gradskom groblju već izdvojeno od drugih. Po drugom, bugarskom izvoru, ona je bila sahranjena neprimereno pored jednog stolara, pa nakon toga i jednog mornara, čija su telesa grozno mirisala. Zbog te neprijatnosti silom prilika otkopani su grobovi i tada je otkriveno njeno "netruležno telo", ali nije dirano. Tek kada su neka Efimija i neki Đorđe, nezavisno jedno od drugog, sanjali isti san o njenoj svetosti i dobili naredbu da je odatle izvade, narod je otkopao grob i njene mošti preneo u hram, gde su najpre čuvane.

Crkva posvećena Sv. Paraskevi na
Kalemegdanu gde teče lekovita voda

Bogougodni hrišćani iz tog mesta posle javljanja svetiteljke u snu nekom Georgiju i Jefimiji pronašli su mesto gde su bile zakopane njene mošti, izvadili su ih iz zemlje i položili u hram svetog Petra i Pavla u Epivatu. Njene čudotvorne mošti prenošene su u toku vremena mnogo puta. Najpre u Carigrad, pa odatle ih bugarski car Jovan Asen 1238. godine prenese u Trnovo. Iz Trnova nakon njegovog pada (1393) su se mošti selile preko Vidina, do Brusa (1396) - bile prenete u Vlašku, nakon pada Bugarske pod Osmanlije. Kada je i Vlaška postala ugrožena turskim upadima, a na molbu srpske kneginje Milice sultanu Bajazitu, mošti su prenete u Srbiju 1398. godine, u srednjovekovni grad Županjevac. Odatle su oko 1400. prenete u manastir Ljubostinju, pa su konačno 1417. prenete u Beograd.

Mošti Svete Paraskeve

Kad je Sulejman prvi 1521. godine osvojio Beograd, on uz ostale dragocenosti prenosi u Carigrad i mošti sv. Petke, zajedno sa proteranim Srbima Beograđanima. Na molbu i troškom moldavskog gospodara Vasilija Arbanasa zvanog Lupula 1641. godine mošti su prenete u grad Jaši, gde se i danas nalaze (osim dva prsta šake, koji su u kapeli svete Petke na Kalemegdanu). Moldavski knez je da bi spasao mošti svetice, navodno 1632. godine isplatio dugove Svetog groba u Jerusalimu (za 42.000 mađarskih zlatnika) a 1641. godine i dug Vaseljenske patrijaršije, i još podmitio Turke u Carigradu sa 390 kesa dukata.

Čudotvorni izvor Sv. Paraskeve u Železniku

Širom Srbije nalazi se i veliki broj izvora, koji su posvećeni sv. Petki. Jedan od njih je izvor sv. Petke  u kalemegdanskoj tvrđavi u Beogradu, gde su njene mošti dugo vremena počivale.

Draga braćo i sestre po Hristu neka je Svete Preporodna Petkovica uz nas grešne. Slavimo ime njeno ako bi nas štitila i vodila pravim istinitim putem.

Svima koji danas slave  ovu svetiteljku neka im je na spasenije  duše a na zdravlje tela!

Protojerej Zosim

OkO NaS – HVALA VAM ŠTO STE UZ NAS!